Na puno stranica i foruma naći ćete razne informacije o dizalici topline. Neki kažu da se isplati grijati na dizalicu topline, dok su neki u potpunosti protiv nje. Osobno ne želim ulaziti u takve rasprave, a u ovoj objavi opisat ću svoje iskustvo s dizalicom topline. Također, vidjet ćete troškove grijanja koje sam imao kroz 2020. godinu.

Prije nego krenemo, moram napomenuti da je fasada na kući završena tek u 06. mjesecu 2020., tako da brojke koje ćete vidjeti su pola godine bez fasade i pola godine s fasadom.

Kako izgleda sustav s dizalicom topline?

Prije nego krenemo s brojkama, ovo je sustav grijanja koje imam:

  • Podno grijanje
  • LG dizalica topline zrak-voda, 9kW
  • 110 m2 grijanog prostora
  • Uz podno grijanje, dizalicu topline koristim i za toplu vodu.

O tome što je dizalica topline, te kako funkcionira možete pročitati u prijašnjoj objavi. Ovdje ću samo staviti dvije slike, kako biste vidjeli da sustav zauzima jako malo prostora i moram napomenuti da je jako tih. Osim ako ne stojite pored vanjske jedinice, vjerojatno ju nećete nikada čuti.

Dizalica topline kontrolirana termostatima

Kad smo žena i ja krenuli graditi kuću, odmah smo se dogovorili da će svaka prostorija imati poseban termostat. Iskustvo iz stanova u kojima smo prije živjeli je pokazalo da jedan termostat, koji je recimo u dnevnom boravku, jednostavno ne funkcionira. Krenete nešto kuhati, temperatura u toj prostoriji naraste, grijanje se ugasi, a u ostalim prostorijama je i dalje hladno.

Na početku godine, osim što nismo imali fasadu, naivno smo koristili termostate misleći da je to bolje. S ovim sustavom, to jednostavno nema smisla. Naime, svaki put kad se upali neki termostat, dizalica mora potrošiti dodatnu energiju da bi zagrijala vodu koju ide kroz cijevi podnog grijanja. U kući koja nema fasadu, to je jako loše jer se ona praktično pali svakih sat-dva. Po noći, kad je hladnije je još i gore.

Dizalica topline bez termostata

Kod bilo kakvog sustava grijanja, postoje dvije temperature:

  • Temperatura na termostatu – to je ona temperatura koju ste postavili, te ju želite imati u kući
  • Temperatura vode u cijevima – U podnom grijanju ona je, prema svim izvorima koje sam našao, između 30-45 stupnjeva.

Ono što sam napravio, prema preporuci majstora koji je ugradio grijanje, je stavio temperaturu na svim termostatima na 30 stupnjeva. To znači da će grijanje raditi konstantno, od 0-24 jer gotovo nikada neće doći do te temperature.

Temperaturu vode u cijevima, koja je na početku godine bila 35 stupnjeva, sam smanjio na 30. Ovo je rezultiralo s time da je u kući bilo jako vruće. Temperatura u prostorijama je bila oko 26-27 stupnjeva. U 11. mjesecu nisam htio ništa raditi jer me zanimao konačni račun. Kroz 12. mjesec sam svaki tjedan smanjivao temperaturu vode za 1 stupanj, sve dok nisam došao do 28 stupnjeva. Ta temperatura se pokazala dobra iz par razloga:

  • Temperatura u prostorijama je sad konstantna i iznosi 24 stupnja
  • Pločice nisu vruće, usudio bi se reći da nisu ni tople već više mlake.
  • Zrak u kući nije zagušljiv kao što to bude slučaj kad grijete s radijatorima
  • Bez problema cijeli dan možete biti u kratkim hlačama i majici.
  • Konstantno je jedan prozor u kući otvoren pa stalno dolazi svježi zrak

Ukratko, moja idealna kombinacija je temperatura na termostatima 30, temperatura vode u cijevima podnog grijanja 28.

Utjecaj temperature vode u cijevima na potrošnju struje

Moram priznati da sam bio malo skeptičan kad mi je majstor koji je ugrađivao grijanje rekao da 1 stupanj manja temperatura vode donosi velike uštede na kraju mjesecu.

U 12. mjesecu sam počeo smanjivati temperaturu, tako da je prvi tjedan bila 30, drugi tjedan 29, a treći 28 stupnja. Temperatura zraka je do zadnjeg tjedna u godini bila konstantna, i kretala se oko 0 stupnjeva tijekom dana.

Svaki dan sam u isto vrijeme zapisao potrošnju visoke i niske tarife struje, te koristio kalkulator na moj.hep.hr kako bih znao kolika je cijena potrošene struje. Imajte na umu da sam uzeo samo cijenu potrošenih kilovata, bez opskrbe, mjernog mjesta i oie. Primjer cijene koju sam gledao.

Hep kalkulator

Ovo su prosječne cijene struje po danu, ovisno o temperaturi vode u cijevima

Temperatura vodeProsječna cijena struje po danu
3025,88 kn
2923,52 kn
2820,43 kn

Na moje iznenađenje, ušteda je stvarno velika. Razlika između temperature od 28 i 30 stupnjeva je 5,45 kn po danu. To je, ako gledamo 30 dana, ušteda od 163 kn. I to bez PDVa!

Mjesečna potrošnja struje dizalice topline

Što se tiče mjesečne potrošnje kroz 2020. godinu, nisam još uvijek zadovoljan s njom. U ljetnim mjesecima kad se grije samo topla voda, potrošnja je gotovo nikakva. Prosječan račun struje je 240 kn, što je samo 100 kn više nego što sam plaćao struju u stanu od 40 m2. Ako u tom stanu ubrojim i račun za plin, potrošnja je gotovo jednaka.

Zimski mjeseci su druga priča, pogotovo početkom 2020. godine kad nisam imao fasadu, ali rekao bih da je to za očekivati. Kuća je bila tek izgrađena i većinu dana sam imao sve prozore otvorene da bi građevinska vlaga izašla iz kuće.

Imajte na umu da nemam načina izračunati koliko točno troši dizalica topline, pa su ovdje uključeni svi aparati poput pećnice, vešmašine, sušilice i slično. Također, ovdje je upisan kompletan račun za struju, s PDVom, naknadom za obnovljive izvore energije, naknade za mjerno mjesto i opskrbe.

MjesecRačun za struju
01/20201857 kn
02/20201126 kn
03/20201140 kn
04/2020650 kn
05/2020308 kn
06/2020265 kn
07/2020232 kn
08/2020186 kn
09/2020216 kn
10/2020479 kn
11/2020912 kn
12/20201000 kn

Prosječan mjesečni račun u ovoj godini je bio 700kn. Kao što možete vidjeti, početak godine je bio užasan, ali nije baš zahvalno gledati taj period zbog razloga koje sam već naveo. U 11. i 12. mjesecu je grijanje radilo od 0-24, te je račun za struju u pola manji od onoga u 01. mjesecu.

U 04. mjesecu 2021. planiram napisati još jednu objavu vezanu uz potrošnju pa ću imati realnije brojke.

Isplati li se dizalica topline?

Pitanje koje me često pitaju i na koje stvarno ne znam kako bih odgovorio je isplati li se ugraditi dizalicu topline. Ono što sigurno znam je, da sad moram birati, opet bi ugradio dizalicu topline bez obzira isplati li se ili ne.

Količina buke koju sustav proizvodi je jako niska. S grijanjem na plin čut ćete bojler kad radi ili peć ako se grijete na naftu. Ovdje ne čujete gotovo ništa.

Nećete morati kupovati pametne termostate ili paliti/gasiti grijanje prije odlaska na spavanje, posao i slično. Grijanje radi cijelo vrijeme i jako je lijepo kad dođete s posla, a u kući je 24 stupnja. Probudite se ujutro, u kući je 24. Temperatura je ista u bilo koje doba dana i to je odlična stvar.

Nema zafrkavanja s drvima. Ako ste se ikada grijali na drva, onda znate da, bez obzira koliko bilo jeftino, imate posla s njima cijelu godinu. Da ne govorim o tome da morate imati natkriven prostor za njih, što nitko nikada ne uračuna u cijenu grijanja s drvima. Zanimljivo, svi govore kako peć na drva jeftina, drvo je jeftino, a prostorija od 20 m2 za čuvanje 15 metara drva je bila besplatna? Osobno, da ugrađujem sustav koji grije na drva, u cijenu sustava bih uračunao i cijenu prostora u kojem čuvam drva. I siguran sam da u tom slučaju ugradnja tog sustava više ne bi bila toliko jeftinija od ostalih.

Ako vam išta znači, ne morate imati dimnjak, ne proizvodite CO2 i grijete se sa sustavom na obnovljivi izvor energije. HEP to posebno cijeni, pa tako na računu od 900 kn, platite 110 kuna naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Ima li to smisla? Nema, ali dosta toga nema smisla pa svejedno plaćate.

Podijelite svoje iskustvo s nama

Nadam se da vam je ova objava bar malo pomogla ako razmišljate o tome ugraditi li dizalicu topline ili ne. Žao mi je što su brojke malo iskrivljene jer sam se početkom godine grijao bez fasade, ali u 04. mjesecu će biti točnije.

Ako imate bilo kakvo iskustvo, molim vas da ga podijelite s nama na našem forumu.